Wikipedia

1610

godina
Ovo je članak o godini 1610.

Godina 1610 (MDCX) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek – 17. vijek – 18. vijek
Decenija: 1580-e  1590-e  1600-e  – 1610-e –  1620-e  1630-e  1640-e
Godine: 1607 1608 1609 – 1610 – 1611 1612 1613
Mesec iz Sidereus Nuncius-a
1610. po kalendarima
Gregorijanski 1610. (MDCX)
Ab urbe condita 2363.
Islamski 1018–1019.
Iranski 988–989.
Hebrejski 5370–5371.
Bizantski 7118–7119.
Koptski 1326–1327.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1665–1666.
• Shaka Samvat 1532–1533.
• Kali Yuga 4711–4712.
Kineski
• Kontinualno 4246–4247.
• 60 godina Yang Metal Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11610.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era
Commons-logo.svg
1610 na Wikimedijinoj ostavi

Sadržaj/Садржај

  • 1 Događaji
    • 1.1 Kroz godinu
  • 2 Rođenja
  • 3 Smrti
  • 4 Reference

DogađajiUredi

  • januar - Galileo Galilej otkrio Galilejanske satelite Jupitera  , tela koja ne orbitiraju oko Zemlje što je udarac geocentrizmu.
  • 22. 1. - Rusko-poljski rat (1609-1618): Poljaci posle 16 meseci zauzeli Trojice-Sergijevu lavru.
  • 12. 3. - Švedsko-ruske trupe (Jacob De la Gardie i Mihail Skopin-Šujski) stigle u Moskvu; Lažni Dimitrije II beži iz Tušina.
  • mart - Objavljen Galilejev traktat Sidereus Nuncius.
  • mart - Počela istraga nad Eržebet Batori ("Krvavom groficom"), optuženom da je ubila desetine devojčica (zatočena 30. decembra).
  • mart - Dvanaest srpskih porodica iz Podlapca sa 50 ratnika se bez dozvole naselili u Brlogu, ubrzo još 50 porodica (sledeće godine dobili dozvolu)[1].
  • 20. 4. - Hrvatski sabor u Zagrebu, poslati izaslanici kralju koji će tražiti uvođenje bana Erdedija na položaj (bez uspjeha). U člancima sabora se pominju "zločinci" koji pale i ubijaju i ljudi koji podbunjuju kaptolske kmetove[2].
  • 27. 4. - U Zagrebu pogubljena petorica vođa Prve bune štibrenaca (od 1608)[3].
  • 14. 5. - Ubijen francuski kralj Anri IV, naslednik je maloletni Louis XIII uz majku regentkinju Mariju de' Medici.
  • 23. 5. - Privremeni guverner Thomas Gates stiže u Jamestown gde otkriva da je prošle zime ("Vreme gladi") umrlo 440 od 500 kolonista.
  • 8. 6. - "Dan proviđenja": dan nakon odluke guvernera Gatesa da se napusti Jamestown, odlazeći brodovi sreli flotu barona De La Warra, dva dana kasnije svi se iskrcavaju u Jamestown.
  • 4. 7. - Bitka kod Klušina: poljsko-litvanske snage (Stanislav Zolkievski) pobedile rusko-švedske.
  • 27. 7. - Ruski car Vasilije IV. zbačen od Sedam boljara i poslat u manastir, zatim u Poljsku.
  • leto - Opsada Dimdima okončana safavidskim zauzećem tvrđave i pogubljenjem svih kurdskih branitelja na čelu sa Emirhan Lepzerinom.
  • leto - Prepiska između srpskih prvaka i mantovskog vojvode Vinčenca I Gonzage, krajem godine njegovi izaslanici stigli u Dubrovnik[4].
  • 2. 8. - Henry Hudson ušao u Hudsonov zaljev, siromah misli da je pronašao Sjeverozapadni prolaz, do studenog istražuje istočnu obalu.
  • 9. 8. - Engleskim napadom na selo Paspasegh počinje prvi Anglo-powhatanski rat.
  • 27. 8. - Sedmorica boljara sklopila ugovor sa Zolkievskim po kojem bi ruski car postao poljski princ Vladislav.
  • 20. 9. - Vreme nevolja: poljsko-litvanske snage puštene u Moskvu.
  • 23. 9. - Hrvatski sabor: plemići jednoselci u Turopolju oslobođeni poreza i javnih radnji; ponovo se šalju izaslanici kralju[2].
  • 17. 10. - Louis XIII krunisan (vlada do 1643, samostalno od 1617).
  • 26. 11. - Nicolas-Claude Fabri de Peiresc teleskopom otkrio Orionovu maglinu.
  • 11. 12. - Lažni Dimitrije II ubijen.

Kroz godinuUredi

  • Neki Srbi besplodno pregovaraju o pomoći sa mantovskim vojvodom, kasnije i sa toskanskim velikim vojvodom[5].
  • Uskoci upadaju u turske krajeve, naročito oko Neretve, u mletačku Istru, nisu sigurni ni brodovi iz papske Ankone[6].
  • Segedinski sandžak pripao Jegarskom ejaletu[7].
  • Barski nadbiskup Marin Bici u vizitaciji od Bara do Morave.
  • Holanđani u ovo doba doneli zeleni čaj u Evropu.
  • Začetak verskog učenja arminijanizma u Holandiji.

RođenjaUredi

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1610.
  • 13. 2. - Jean de Labadie, mistik († 1674)
  • februar - William Dobson, slikar († 1646)
  • 22. 4. - Pietro Vito Ottoboni, papa Aleksandar VIII. († 1691)
  • 14. 7. - Ferdinando II de' Medici, veliki vojvoda Toskane († 1670)
  • 9. 12. - Baldassare Ferri, kastrato pevač († 1680)
  • decembar - Vasilije Ostroški, svetitelj († 1671)
  • pribl. - Pavao Andreis, povjesničar († ca. 1686)

SmrtiUredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1610.
  • 3. 5. - Mihail Skopin-Šujski, ruski komandant (* 1587)
  • 11. 5. - Matteo Ricci, jezuita u Kini (* 1552)
  • 14. 5. - Anri IV, kralj Francuske i Navare (* 1553)
  • 27. 5. - François Ravaillac, ubica francuskog kralja (* 1578)
  • 18. 7. - Caravaggio, slikar (* 1571)
  • 15. 8. - Jelena Grgurić Ohmućević, slikarka (* 1570)
  • 11. 12. - Lažni Dimitrije II, ruski pretendent
  • 31. 12. - Ludolph van Ceulen, matematičar (pi) (* 1540)
  • ? - Nikola Vitov Gučetić, plemić, filozof, političar i polihistor (* 1549)
  • ? - Džambulad Ali-paša (pogubljen u Beogradu), kurdski lider[8]

ReferenceUredi

  1. ↑ Istorija s. n., 456
  2. ↑ 2,0 2,1 Horvat, Drugo banovanje Tome Erdeda
  3. ↑ Historija n. J., 727
  4. ↑ Istorija s. n., 332
  5. ↑ Vladimir Ćorović, Preokret u držanju Srba, rastko.rs
  6. ↑ Istorija s. n., 317
  7. ↑ Historija n. J., 532
  8. ↑ Encyclopedia of the Ottoman Empire, Gábor Ágoston, Bruce Alan Masters, p. 295-6 (Google Books)
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5
  • Rudolf Horvat, Drugo banovanje Tome Erdeda (hr Wikisource)
Izvor: https://sh.wikidark.org/w/index.php?title=1610&oldid=4953296
Wikipedia dark mode